RAZUMIJEVANJE DANAŠNJEG POTROŠAČA: OD KUPOVNIH NAVIKA, DO UTJECAJA INFLACIJE I ESG-a
Jelena Jakšić Matovina i Marina Zrile predstavile su današnjeg potrošača, tko je danas glavni u održavanju kućanstva, kako su se promijenile njihove navike odlaska u trgovinu te što sve u posljednje vrijeme utječe na njih i mijenja njihovo ponašanje u kontekstu kupovine.
Ključne promijene u ponašanju današnjeg kupca
Uloga glavnog kupca u kućanstvu se značajno promijenila u posljednje vrijeme. Dok je prije jedna osoba bila dominantno zadužena za nabavku namirnica i plaćanje računa, danas sve više kućanstava dijeli te odgovornosti. (Izvor: Ipsos BRANDpuls istraživanje, 2024. )
Kućanstvo zajedno vode najčešće parovi u dobi od 20 do 49 godina. U slučaju mlađih i starijih građana brigu o kućanstvu nešto češće preuzima ženska osoba.
Zapažamo i promjenu u učestalosti odlazaka u kupovinu. Prije nekoliko godina mala kupovina se obavljala dva do tri puta tjedno, dok danas građani odlaze u trgovinu gotovo svakodnevno. Slično je i s velikom kupovinom gdje umjesto jednom mjesečno, sada je uobičajeno ići u veliku nabavku barem jednom tjedno (Izvor: Ipsos BRANDpuls, 2024.).
Online kupovina doživjela je strelovit rast u posljednjih deset godina. Dok je 2014. godine tek 14% građana kupovalo online, primarno elektroniku, danas svaki drugi građanin (54%) koristi ovaj način kupovine, s naglaskom na odjeću, obuću i modne dodatke. (Izvor: Ipsos BRANDpuls, 2024.).
Inflacija i njen utjecaj na ponašanje potrošača
Iako je stopa inflacije u Hrvatskoj u posljednjih par mjeseci u kontinuiranom padu i sve smo bliže nižoj stopi kakva je trenutno u EU, njen utjecaj na kupce i dalje ostaje značajan.
Kako bismo provjerili stvarni utjecaj inflacije, agencija Ipsos provela je istraživanje na kupcima. Željeli smo otkriti koje promjene su kupci primijetili u trgovinama u posljednje vrijeme i kako se nosimo s istima. Ono što su gotovo svi primijetili u Hrvatskoj je rast cijena. Uz to je većina primijetila i praksu shrinkflacije – smanjenje proizvoda uz zadržavanje iste cijene. Ta pojava je najčešće primijećena u kategorijama čokolade, slatkiša i kave.
Kako bi se prilagodili porastu cijena odustaje se ili odgađa kupnja nove odjeće i obuće te luksuznih proizvoda. Štedi se na energiji te se rjeđe odlazi u restorane. (Izvor: Ipsos Hrvatska Utjecaj inflacije, 2024.).
Utječu li ESG kampanje brandova na današnjeg kupca?
Iako nam je većini stalo do održivih proizvoda, čini se da ipak postoji određeni jaz između toga što potrošači misle i kako se ponašaju. Polovica građana smatra da brandovi trebaju ulagati u dobrobit kupaca i planeta, ali ih je znatno manje voljno platiti više za takve brandove. (Izvor: Ipsos BRANDpuls, 2024.).
Glavni razlog je što kupci ne smatraju da moraju podnositi teret trenutne situacije u kojoj se planet nalazi, jer su oni osobno najmanje tome doprinijeli.
Ali ključno pitanje je na koji način onda građane aktivirati s takvim kampanja? Ipsos je svojim globalnim istraživanjima ustanovio da kupci promatraju ESG kampanje kroz tri perspektive. Prvo gledaju kakvu korist od određene ESG inicijative imaju oni osobno. Nakon toga se pitaju utječe li ona na svijet oko njih (pomaže li lokalnoj zajednici), a zatim tek gledaju pomaže li to svijetu općenito. Kampanje fokusirane na izravne benefite za kupce imat će veći utjecaj nego one koje se bave samo globalnim ciljevima. (Izvor: Ipsos Global ESG monitor, 2024.).
Za sva dodatna pitanja o rezultatima istraživanja kontaktirajte nas: