Što brine građane Hrvatske?

Građani Hrvatske su zabrinuti za svoju ekonomsku situaciju, a naročito ih brine pad životnog standarda i moguća globalna recesija. Ovakve bojazni su u skladu sa svjetskim trendovima, pošto građane svijeta također uvelike zabrinjavaju ekonomske neprilike, poglavito inflacija koja u zadnjih godinu dana bilježi kontinuirani rast te je prestigla zabrinutost za klimatske promjene i zamijenila koronavirus kao vodeću brigu.

Izvor: Ipsos izvještaj: ODRŽIVOST: STAVOVI I PONAŠANJA - Ipsos Global Advisor, Reprezentativan uzorak od 20,570 ispitanika u dobi od 16-74 u 29 zemalja, siječanj 2021. - siječanj 2023.

Ipsos Hrvatska već je u srpnju 2022. godine u sklopu istraživanja Omnibus ispitao što muči naše građane, a tada su oni iskazali ipak generalno veće razine zabrinutosti nego u posljednjem valu istraživanja provedenom ove zime. Pad životnog standarda i globalna recesija su, kako i prošle, tako i ove godine vodeći uzroci zabrinutosti. Mogućnost daljnje eskalacije rata u Ukrajini te potencijalna upotreba nuklearnog oružja su i dalje značajna briga za više od polovicu građana. Iza ekonomskih i ratnih nedaća sljedeće najveće brige za Hrvate su globalno zatopljenje i klimatske promjene te nemogućnost pokrivanja osnovnih egzistencijalnih potreba. Potencijalna redukcija struje, plina ili goriva sada ipak manje brine naše građane (49%), iako je ljetos, ususret zimi, ovo bio jedan od vodećih strahova za njih (70%). Po svemu sudeći, s obzirom da su razine zabrinutosti ipak nešto manje nego u prošlogodišnjem istraživanju, čini se kako su se građani Hrvatske ipak prilagodili novonastalim situacijama u Europi i svijetu. Zanimljivo je istaći kako su žene u Hrvatskoj i ove godine izrazile značajno veću stopu zabrinutosti od muškaraca po svim ispitanim stavkama.

Izvor: Ipsos izvještaj: STAVOVI GRAĐANA O TROŠKOVIMA ŽIVOTA - Omnibus siječanj 2023., nacionalno reprezentativni uzorak RH 16+, N=1000

Kada smo upitali građane o gibanjima određenih ekonomskih pokazatelja, njihova predviđanja nisu bila odveć pozitivna. Pa tako čak 72% građana predviđa da će se stopa inflacije u idućih 6 mjeseci povećati, istovremeno njih 57% smatra kako će se standard života smanjiti, a polovica isto misli i za osobnu potrošnju građana. U prošlom valu istraživanja građani su ipak bili nešto negativnijih predviđanja, pa tako u 2022. njih 82% smatralo je da će se stopa inflacije povećati, a njih 73% da će se standard života smanjiti. Ovakvi rezultati nadalje upućuju da se građani ipak postepeno privikavaju na nove uvjete u kojima se naša i globalna ekonomija nalaze.

Izvor: Ipsos izvještaj: STAVOVI GRAĐANA O TROŠKOVIMA ŽIVOTA - Omnibus siječanj 2023., nacionalno reprezentativni uzorak RH 16+, N=1000

Kako je ekonomska sfera ipak ono što najviše brine građane, korisno je zaći u dublju analizu njihovih stavova i predviđanja u ovom segmentu. Pa tako procjena potrošnje unutar kućanstva pokazuje kako i ovdje građani očekuju određeno pogoršanje, odnosno većina predviđa kako će troškovi njihovog kućanstva u idućih 6 mjeseci porasti. Ipak, valja naglasiti kako je u prošlom valu istraživanja nešto veći udio građana predviđao rast troškova, nego li je to slučaj ove godine. U najvećoj se mjeri očekuje porast troškova komunalnih režija, što predviđa čak 75% građana. Nadalje, uvelike se očekuje i rast troškova motornog goriva i prijevoza te grijanja, ali i trošak kupovine hrane.

Izvor: Ipsos izvještaj: STAVOVI GRAĐANA O TROŠKOVIMA ŽIVOTA - Omnibus siječanj 2023., nacionalno reprezentativni uzorak RH 16+, N=1000

Osim predviđanja rasta ili pada troškova, pitali smo građane i što od navedenih troškova ima najveći negativan utjecaj na njihovu kvalitetu života. Pa se tako trošak kupovine hrane uz trošak komunalnih režija ističu kao najveći negativni doprinosi, u tolikoj mjeri da u ovom valu istraživanja bilježe čak i značajan porast negativne percepcije. Za nešto manje od polovine građana (42%) trošak grijanja ima negativan utjecaj na njihovu kvalitetu života, a to je značajno češći slučaj za građane koji su u mirovini nego li je za građane koji su zaposleni. Zanimljivo je istaći kako u ovom valu istraživanja trošak goriva ima značajno manji negativan utjecaj, dok je u 2022. godini to bio problem za polovicu građana, sada je to problem tek za trećinu njih.

Izvor: Ipsos izvještaj: STAVOVI GRAĐANA O TROŠKOVIMA ŽIVOTA - Omnibus siječanj 2023., nacionalno reprezentativni uzorak RH 16+, N=1000

Razlozi ovih negativnih gibanja su raznoliki, od posljedica koronavirusa na ekonomiju do ratnih sukoba na europskom tlu, stoga smo pitali građane što po njihovom mišljenju doprinosi rastu troškova života u Hrvatskoj danas. Građani u najvećoj mjeri krive politiku hrvatske vlade za rast životnih troškova, to smatra 55% građana što je u okvirima prošlogodišnjih rezultata. Gotovo jednak broj građana (54%) krivi rusku invaziju na Ukrajinu i posljedice iste za rast troškova, što je ipak značajan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je to činilo čak 72% građana. Također, nešto više od polovice građana za povećanje troškova života krivi stanje globalne ekonomije, no i to ostvaruje pad u odnosu na prošlu godinu, kao i većina ostalih ispitanih stavki. Jedina stavka koja bilježi rast u odnosu na prošli val jesu poduzeća koja ostvaruju pretjeranu dobit, pri čemu 41% građana krivi upravo to za rast troškova života.

Izvor: Ipsos izvještaj: STAVOVI GRAĐANA O TROŠKOVIMA ŽIVOTA - Omnibus siječanj 2023., nacionalno reprezentativni uzorak RH 16+, N=1000

Većina građana Hrvatske je nepobitno i dalje zabrinuta zbog nepovoljne ekonomske situacije, rastućih životnih troškova, ratnih sukoba te klimatskih promjena, no unatoč tome, usporedno s prošlom godinom moramo naglasiti kako su u ovoj godini građani ipak nešto pozitivniji i manje negativnih predviđanja. Unatoč posljedicama koronavirusa na društvo i ekonomiju, najavama globalne krize i recesije te svakodnevnim ratnim previranjima u nedalekom susjedstvu, da se zaključiti kako se građani Hrvatske ipak postepeno privikavaju na situaciju. Nadajmo se kako to označava početak pozitivnijeg trenda u stavovima građana.