Umjetna inteligencija: stavovi i navike hrvatskih građana

Promatrajući globalne trendove, hrvatski građani nisu posebno impresionirani umjetnom inteligencijom, što se očituje u nižim razinama i nervoze i uzbuđenja prema AI proizvodima i uslugama u usporedbi s globalnim prosjekom. Iako 33% ispitanika izjavljuje da ih AI čini nervoznima, to je znatno ispod svjetskog prosjeka. Također, samo 21% ispitanika u Hrvatskoj slaže se tvrdnjom da ih AI proizvodi i usluge čine uzbuđenima, što je znatno ispod globalnog prosjeka od 53%., što pokazuje indiferentan pristup ovoj tehnologiji. 

Generacijski jaz u stavovima prema umjetnoj inteligenciji evidentan je: Generacija Z pokazuje najviše optimizma i entuzijazma prema AI-u, s 49% njih koji vjeruju da AI pozitivno utječe na društvo i 5% koji aktivno koriste AI. Nasuprot tome, starije generacije, poput Generacije X i Baby Boomera, pokazuju veću skeptičnost ili indiferentnost i znatno rjeđe koriste umjetnu inteligenciju.

U protekle dvije godine upotreba AI-a znatno je porasla, a trećina građana sada koristi neki oblik umjetne inteligencije, s rastom korištenja od 60% između 2023. i 2025. godine. Najčešće korišteni alat je ChatGPT, a AI se najčešće koristi za pretraživanje (korisnici ga koriste uz ili umjesto Google-a) i zabavu. Osim toga, AI se često koristi za pisanje tekstova i prijevod.

Najizraženija zabrinutost oko toga koje promjene donosi AI u budućnosti odnosi se na bojazan da će AI tehnologije dodatno povećati problem dezinformacija. To smatra 46% građana.

Oko 80% radno aktivnih osoba u Hrvatskoj ne vjeruje da će umjetna inteligencija zamijeniti njihov posao u narednih pet godina. Samo 4% radno aktivnih vidi AI kao realnu prijetnju njihovim trenutnim radnim mjestima.

Cijeli izvještaj možete pronaći u prilogu.