Što građani misle o rodnoj nejednakosti?

Povodom Međunarodnog dana žena, u sklopu istraživanja Omnibus u veljači 2024. godine ispitali smo stavove građana o rodnoj nejednakosti.

Već niz godina povodom Međunarodnog dana žena Ipsos provodi globalno istraživanje u 31 zemlji. Rezultate ovog zanimljivog globalnog istraživanja možete pronaći ovdje.

Ove godine rezultate istraživanja stavova građana o rodnoj nejednakosti donosi i Ipsos Hrvatska. Rezultati pokazuju da Hrvatska dijeli globalne stavove o temi rodne (ne)ravnopravnosti. Tako se 7 od 10 osoba slaže da trenutno postoji rodna neravnopravnost u našoj zemlji i 67% ljudi se slaže s time da žene neće postići ravnopravnost osim ako muškarci ne poduzmu akcije za podršku pravima žena. Stavovi o tome u određenoj se mjeri razlikuju između muškaraca i žena, ali i između generacija. 

7 od 10 pripadnika generacije Baby Boomera i GenX slaže se da trenutno postoji rodna neravnopravnost u našoj zemlji, te su oni ujedno i generacija koja ima najviši stupanj slagana  s tom izjavom. Najmanji stupanj slaganja iskazuje GenZ (62%), a u sredini nalaze se Milenijalci s 66% slaganja.

 

S druge strane, dok globalno više od 50% ispitanih smatra da se od muškaraca previše očekuje da podrže rodnu ravnopravnost, u Hrvatskoj to misli 36% građana, a 27% ih misli da smo otišli toliko daleko u promicanju ravnopravnosti žena da diskriminiramo muškarce (vs 46% globalno). Muškarci i žene se razlikuju u stavovima i na ova dva pitanja. 

Kad je riječ o percepciji koristi rodne ravnopravnosti, najveći postotak (55%) smatra da rodna ravnopravnost koristi i muškarcima i ženama, međutim značajan postotak (21%) smatra da rodna ravnopravnost ne koristi ni muškarcima ni ženama.

U pogledu osobnih iskustava s rodnom neravnopravnosti u protekloj godini, većina ispitanika (77%) navodi da nisu bili u nijednoj od navedenih situacija, koje uključuju seksističke komentare, rodnu diskriminaciju na poslu i seksualno uznemiravanje žena.

Glavna prepreka za poduzimanje koraka prema rodnoj ravnopravnosti je percepcija da ispitanici nisu svjedočili rodnoj neravnopravnosti ili se osjećaju nemoćno promijeniti situaciju.

Generacija Z pokazuje nešto drugačije stavove prema rodnoj ravnopravnosti u usporedbi s ostalim generacijama. Iako većina priznaje postojanje nejednakosti, postotak je nešto niži nego u ostalim generacijama, što može ukazivati na percepciju manjeg jaza ili manju svijest o problemu. Također, manje pripadnika Gen Z vjeruje da žene trebaju mušku podršku za postizanje ravnopravnosti, a veći postotak smatra da su prava žena već dovoljno unaprijeđena. Unatoč tome, većina njih očekuje postizanje potpune rodne ravnopravnosti tijekom svog života. Generacija Z također najaktivnije razgovara o rodnoj ravnopravnosti i reagira na seksističke komentare.

Više rezultata ovog istraživanja možete pronaći u prilogu.