Stavovi građana o inflaciji i troškovima života: Kako se prilagođavamo rastu cijena?
Iako makroekonomski pokazatelji za 2025. godinu sugeriraju određeno smirivanje inflacije nakon turističke sezone, Hrvatska i dalje bilježi stope inflacije koje su gotovo dvostruko više od prosjeka Europske unije, što građane stavlja pred nove izazove u upravljanju kućnim budžetom.
Agencija Ipsos provela je istraživanje o stavovima građana o inflaciji i troškovima života. Istraživanje je provedeno metodom terenskog anketiranja (u okviru redovitog Omnibus istraživanja agencije Ipsos, u siječnju 2026. godine), na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika starijih od 16 godina.
Očekivanja za budućnost: Pesimizam oko cijena, optimizam oko plaća
Unatoč blagom smanjenju u odnosu na kraj 2024. godine, visoki udio građana (70%) i dalje očekuje da će stopa inflacije rasti u narednih godinu dana. S druge strane, gotovo polovica građana (48%) očekuje rast prosječne plaće. Kada je riječ o osobnom standardu, 39% građana smatra da će im se standard smanjiti, a svega 16% je optimistično i smatra da će im se standard života popraviti.
Gdje očekujemo veće troškove i kako se s time nosimo?
Više od polovice građana predviđa da će u idućih šest mjeseci morati izdvajati više novca za osnovne potrebe. Posebno se ističe očekivani rast troškova za komunalne režije (što se podudara s najavama prestanka državnih subvencija), prijevoz i hranu.
U skladu s tim očekivanjima, građani su razvili mehanizme adaptacije na visoke cijene. Primarni načini smanjivanja troškova su manji izdatci na odjeću i obuću, rjeđi izlasci u restorane, više se kuha doma i smanjuje se potrošnja na luksuznu robu, energiju i izlaske.
Osim smanjenih izdataka, građani također mijenjaju i kupovne navike u korist štednje. Čak 61% građana prilikom kupovine traži popuste i proizvode na akciji. Gotovo polovica kupaca (47%) bira povoljnije trgovačke lance, dok 43% njih češće poseže za privatnim robnim markama trgovačkih lanaca kao jeftinijom alternativom.
