Što je mentalni kućanski rad?

Cilj istraživanja bio je utvrditi distribuciju aktivnosti mentalnog kućanskog rada među spolovima u partnerskim kućanstvima, no također, istraživačice su ispitale i samo poznavanje pojma unutar populacije RH. Ispitanicima je definicija mentalnog kućanskog rada prikazana nakon što su sami imali priliku procijeniti svoje poznavanje ovog pojma, a definicija glasi: 

''Tzv. "mentalni rad" je briga o tome da svi potrebni poslovi budu obavljeni na vrijeme i na odgovarajući način. Uključuje različita promišljanja o zadacima koje treba obaviti unutar kućanstva i obitelji. Može se nazvati i menadžmentom obiteljskoga (kućanskog) rada."

Definicija mentalnog kućanskog rada kojom su se istraživačice vodile pri postavljanju istraživanja djelomično je prilagođena iz publikacije izv. prof. dr. sc. Ksenije Klasnić „Utjecaj rodne podjele obiteljskih obveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena” (2017.) nastale u sklopu projekta „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života”.

Pojam mentalnog kućanskog rada još uvijek nije naširoko poznat među građanima Hrvatske, a tome svjedoče i rezultati. Kada se ispitanike pitalo da procijene svoje vlastito poznavanje pojma, njih 20% u populaciji smatra kako poznaje pojam (kod onih koji žive u kućanstvu s partnerom taj udio je 24%), no kada ih se detaljnije pita što mentalni kućanski rad znači, tek 5% populacije daje odgovore koji odražavaju potpuno razumijevanje ovog pojma.

Kada analiziramo podjelu mentalnog kućanskog rada, na temelju ispitanika koji žive u kućanstvima s partnerom, uočavamo značajne razlike između žena i muškaraca. Ispitanicima su prikazane tvrdnje koje odražavaju različite aktivnosti mentalnog kućanskog rada, a oni su dali odgovor na skali s obzirom na to koliku ulogu imaju u obavljanju navedene aktivnosti. Niže u grafu, prikazani su združeni rezultati odgovora na skali „Uvijek ja” i „Uglavnom ja”. Većinu aktivnosti mentalnog kućanskog rada obavljaju žene. Značajne razlike vidljive su na svim tvrdnjama, izuzev tvrdnje o brizi za kućne ljubimce, kod čega je podjela nešto ravnopravnija. Najveća diskrepancija vidljiva je kod aktivnosti povezanih s brigom za odjeću ukućana, planiranjem obroka te planiranjem popisa za kupovinu namirnica i kućanskih potrepština. Nešto manja (iako i dalje značajna) razlika vidljiva je kod aktivnosti povezanih s financijama, odnosno režijama kućanstva.

Kada je riječ o aktivnostima povezanim s djecom, koje obavljaju ispitanici koji žive u kućanstvima s partnerom i malodobnom djecom, ponovno su vidljive značajne razlike između muškaraca i žena. Žene većinski obavljaju aktivnosti povezane s brigom za djecu, a najveća razlika vidljiva je kod brige za zdravlje djece i vođenje računa o roditeljskim sastancima. Vidljivo je kako je briga za djecu i dalje aktivnost koju primarno obavljaju žene u hrvatskom društvu.

Na samom kraju istraživanja, nakon što su ispitanici upoznati s potpunom definicijom i značenjem pojma mentalnog kućanskog rada, upitali smo ih i mišljenje o tome koliki napor predstavlja koja vrsta kućanskog rada, u nakani da doznamo što građani Hrvatske percipiraju kao veći napor. Sveukupno, više građana RH ocjenjuje fizički kućanski rad kao nešto što zahtijeva napor, nego što to čine za mentalni kućanski rad.

Vidljivo je kako je prepoznavanje samog pojma mentalnog kućanskog rada vrlo nisko među građanima Hrvatske, čak i oni koji za sebe smatraju da poznaju pojam, zapravo ga ne razumiju u potpunosti. Većinu mentalnog kućanskog rada obavljaju uglavnom žene, a to je posebno vidljivo kod brige za djecu te kod brige za rublje, obroke i namirnice kućanstva. Ovo istraživanje pomaže istaknuti količinu neplaćenog (i nevidljivog) kućanskog rada koje obavljaju žene u hrvatskom društvu.