Izbori i društvene mreže: borba protiv dezinformacija i pitanja povjerenja

Ključni nalazi:

• 56% korisnika interneta u 16 ispitanih zemalja često koristi društvene mreže kao primarni izvor vijesti, nadmašujući televiziju s 44%.
• Povjerenje u tradicionalne medije i dalje je visoko, pri čemu 66% ispitanika vjeruje televizijskim vijestima, 63% vjeruje vijestima na radiju, a 61% vjeruje vijestima tiskanih medija.
• Korisnici interneta susreću se s velikom prevalencijom dezinformacija na društvenim mrežama, a 68% navodi da su dezinformacije tamo najraširenije.
• 87% ispitanika izrazilo je zabrinutost zbog utjecaja dezinformacija na predstojeće izbore u njihovoj zemlji, a 47% je bilo "vrlo zabrinuto".
• 67% korisnika interneta susrelo se s govorom mržnje na internetu, a većina smatra da je najprisutniji na Facebooku (58%).
• Postoji snažan poziv na regulaciju, pri čemu 88% vjeruje da bi se i vlade i regulatorna tijela te platforme društvenih medija (90%) trebale pozabaviti problemima dezinformacija i govora mržnje.
• Većina korisnika interneta (89%) podržava ideju da bi vlade i regulatori trebali provoditi mjere povjerenja i sigurnosti na platformama društvenih medija tijekom izbornih kampanja.
• Samo 48% ispitanih građana prijavilo je internetski sadržaj vezan uz dezinformacije u kontekstu predizborne kampanje.

Društvene mreže kao primarni izvor vijesti

Korištenje društvenih mreža kao svakodnevnog izvora informacija naglo je poraslo u posljednjih 15 godina, do te mjere da je sada nadmašilo tiskane medije, radio, pa čak i televiziju.

U prosjeku u 16 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, 56% korisnika interneta često koristi društvene mreže kako bi bili informirani o aktualnim događajima, daleko ispred televizije (44%). Međutim, vrijedi napomenuti da postoje razlike među skupinama stanovništva: televizija je primarni izvor u najrazvijenijim zemljama (55% u usporedbi s 37% za društvene medije), dok značajno zaostaje u zemljama s visokim (42% prema 63%). ili srednje/niske razine indeksa ljudskog razvoja (HDI) (37% prema 68%). Ne iznenađuje da su oni mlađi od 35 godina također mnogo skloniji korištenju društvenih mreža za informacije u usporedbi s onima u dobi od 55 i više godina (67% u usporedbi s 31%).

Povjerenje tradicionalnim medijima tijekom izbora

Napominjemo i da se televizija nešto više koristi za informiranje tijekom izbornih kampanja. Doista, tradicionalni mediji, posebice televizija, izvori su kojima se najviše vjeruje u smislu vjerodostojnosti i kvalitete vijesti koje daju javnosti.

Sveukupno, 66% ispitanika ima povjerenje u vijesti emitirane na televiziji, 63% u vijesti na radiju i 61% u vijesti u tiskanim medijima, u usporedbi sa samo 50% u vijesti prikupljene s društvenih mreža. I ovdje postoje velike razlike među zemljama, pri čemu je povjerenje u sve izvore informacija koje su ispitane mnogo niže u bogatim zemljama nego u zemljama u razvoju.

Zabrinutost zbog dezinformacija na društvenim mrežama

Značaj društvenih mreža kao izvora informacija, posebice tijekom predizbornih kampanja, još je presudniji s obzirom na to da građani smatraju da su dezinformacije tamo vrlo raširene.

U svih 16 zemalja, 68% korisnika interneta reklo nam je da su društvene mreže mjesto gdje su dezinformacije najraširenije, daleko ispred grupa u aplikacijama za online slanje poruka (38%) i medijskim web stranicama/aplikacijama (20%). Ovaj osjećaj prevladava u svim zemljama, dobnim skupinama, društvenim podrijetlima i političkim preferencijama. Ovo je još važnije jer građani smatraju da je pitanje dezinformacija stvarna prijetnja: 85% izražava zabrinutost zbog utjecaja i utjecaja dezinformacija na njihove sugrađane, brojka koja doseže 88% u zemljama s visokim razinama HDI-ja i 90% kod onih sa srednjim/niskim HDI. Još su skloniji (87%) vjerovati da je ova pojava već imala veliki utjecaj na politički život u njihovoj zemlji.

Strah od utjecaja dezinformacija na izbore

Štoviše, isti postotak (87%) zabrinut je zbog utjecaja dezinformacija na nadolazeće izbore u njihovoj zemlji, a 47% je "vrlo zabrinuto" (ova brojka doseže 63% među onima koji se opisuju kao "jako zainteresirani" za politiku) .

Rasprostranjenost govora mržnje na internetu

Osim dezinformacija, u javnosti je raširen i fenomen govora mržnje : 67% korisnika interneta susrelo se s njim online (uključujući 74% mlađih od 35 godina).

U velikoj većini vjeruju da je govor mržnje najprisutniji na Facebooku (58%), a slijede ga TikTok (30%), X (18%) i Instagram (15%). Prema mišljenju građana, prvenstveno su LGBT+ osobe (33%) te etničke ili rasne manjine žrtve online govora mržnje u njihovoj zemlji, iako postoje značajne razlike među zemljama.

Poziv na regulaciju i intervenciju

U tom kontekstu, građani čvrsto vjeruju da se pitanjima dezinformacija i govora mržnje moraju pozabaviti i vlade i regulatorna tijela (88%) i same platforme društvenih medija (90%). Čak smatraju, u sličnom omjeru, da bi oba ova aktera trebala imati "aktivnu ulogu" (u 89% odnosno 91%) u borbi protiv njih tijekom izbornih kampanja. Iz ove perspektive, stanovnici zemalja sa srednjom ili niskom razinom HDI-ja još su skloniji željeti snažnu intervenciju i javnih vlasti i privatnog sektora.

Javna podrška regulaciji društvenih mreža

Točnije, ogromna većina korisnika interneta slaže se s idejom da bi "vlade i regulatori trebali moći zahtijevati od platformi društvenih medija da uspostave mjere povjerenja i sigurnosti tijekom izbornih kampanja kako bi se zaštitio integritet izbora": 89% podržava ovaj prijedlog , koji postiže konsenzus u svim zemljama, dobnim skupinama, socijalnoj demografiji i političkim preferencijama. Također je vrijedno napomenuti da, prema mišljenju javnosti, međunarodne organizacije poput UN-a ili UNESCO-a mogu igrati ulogu u borbi protiv dezinformacija: 75% podržava ovo ideju (s 83% u zemljama sa srednjim/niskim HDI-jem), a 33% je "snažno podržava".

Uloga građana u borbi protiv dezinformacija na internetu

Naposljetku, studija pokazuje da bi građani, iako su vrlo svjesni problema, sami mogli poduzeti snažnije korake za rješavanje rastućeg fenomena dezinformacija na internetu. U ovom trenutku, samo 48% njih je već prijavilo online sadržaj vezan uz dezinformacije u kontekstu predizborne kampanje, uključujući 17% koji su to činili "često". Detaljnije, oni u dobi od 18 do 34 godine (55%) i ljudi koji se opisuju kao "jako zainteresirani" za politiku (55%) imaju znatno veću vjerojatnost da su već prijavili ovu vrstu sadržaja.

Saznajte više na unesco.org

O UNESCO-u UNESCO radi na promicanju slobode izražavanja na internetu u vrijeme kada digitalni ekosustav nudi nove mogućnosti, ali i umnožava izazove za slobodu izražavanja. U rujnu 2022. UNESCO je započeo globalno savjetovanje s više dionika kako bi razvio smjernice za reguliranje digitalne platforme za zaštitu slobode izražavanja, pristupa informacijama i drugih ljudskih prava, dok se bavi sadržajem koji se može dopušteno ograničiti prema internim zakonima i standardima o ljudskim pravima. Smjernice ocrtavaju niz dužnosti, odgovornosti i uloga za države, digitalne platforme, međuvladine organizacije, civilno društvo, medije, akademsku zajednicu, tehničku zajednicu i druge dionike za postizanje ovog cilja.

O ovoj studiji

Istraživanje provedeno u 16 zemalja među reprezentativnim uzorcima nacionalne populacije korisnika interneta u dobi od 18 i više godina u svakoj zemlji.
Intervjuirano je ukupno 8 000 osoba (500 po zemlji) od ^22. kolovoza do ^25. rujna

Svaka je zemlja odabrana jer su nacionalni izbori predviđeni 2024. godine.