Stanje demokracije 2024.: Između nezadovoljstva, dubokih demokratskih razlika i poziva na reformu

Ipsos otkriva rezultate studije “Stanje demokracije” provedene od 13. do 27. rujna putem Ipsos KnowledgePanela® . U klimi rastućeg nezadovoljstva demokracijom, ovo istraživanje nudi dubinsku analizu demokratskih percepcija u osam zapadnih zemalja, naglašavajući značajne razlike i snažan zahtjev za reformom sustava. Potporu načelima demokracije prati snažna želja za reformom sustava kako bi bolje odgovarao na potrebe pojedinaca. Građani kažu da su spremni aktivno se politički i društveno angažirati kako bi pokrenuli potrebne promjene.

Nezadovoljstvo demokratskim sustavom

• Unatoč skromnom poboljšanju, građani su i dalje izrazito nezadovoljni načinom na koji demokracija funkcionira u njihovim zemljama. Značajna većina ispitanika smatra da se njegovo funkcioniranje pogoršalo posljednjih godina, a prednjače Francuzi, a njih 74% kaže da se situacija pogoršala u posljednjih pet godina (+1 postotni bod u odnosu na 2023.).
• Nezadovoljstvo Francuza demokratskim funkcioniranjem institucija zemlje nastavlja rasti i doseglo je 55% ove godine (+4% u odnosu na 2023.). Švedska se ističe kao jedina nacija u kojoj je većina (68%) stanovnika zadovoljna demokratskim funkcioniranjem zemlje. S druge strane, takav osjećaj dijeli tek 18% stanovništva Hrvatske. Poljska je doživjela značajan napredak u ovoj percepciji nakon političkih promjena u jesen 2023.

Građani u većini demokratskih zemalja nezadovoljni su postupcima svojih političkih vođa i šire funkcioniranjem institucija. No, nema odbacivanja samog demokratskog načela, naprotiv: građani jednostavno žele promjene kako bi se bolje čulo za njih i kako bi javne politike bolje odgovarale njihovim željama.

- Mathieu Gallard, direktor istraživanja u Ipsos France

Lokalna se razina doživljava kao najkoherentniji i najučinkovitiji način provođenja demokracije

• Zadovoljstvo je veće na lokalnoj ili regionalnoj razini, ali izrazito opada na nacionalnoj ili nadnacionalnoj razini. Velika većina Francuza (71%) osjeća se dobro predstavljenim u institucijama svog grada ili sela, a slijede ih Nizozemci sa 64%. Na regionalnoj razini, oko 57% Nizozemaca i 54% Francuza smatra da ih regionalne vlasti dobro predstavljaju. Slično se smatra da lokalne vlasti donose konkretnije rezultate građanima, posebno u Francuskoj (58%) i Poljskoj (52%).
• Iako se često doživljava kao tehnokratska i udaljena od briga europskih građana, Europska unija je ispred nacionalnih vlada i 1 od 2 ljudi u Francuskoj, Poljskoj i Nizozemskoj smatra da njihove interese dobro zastupa Europska unija.

NATO i Europska unija smatraju se braniteljima demokracije

Javnost vidi Europsku uniju i NATO kao najučinkovitije branitelje demokracije, uživajući sve veću podršku u većini zemalja u odnosu na prethodnu godinu.

• Godine 2024. Poljska (57%, +11 postotna boda u odnosu na 2023.) i Švedska (49%, +11 postotna boda u odnosu na 2023.), geografski bliže Rusiji, imaju posebno povoljno mišljenje o NATO-u. S druge strane, percepcija uloge Atlantskog saveza je nijansiranija u južnoj Europi, posebno u Španjolskoj (21% u 2024., stabilno u odnosu na 2023.) i Italiji (18% u 2024., -1 postotni bod odnosu na 2023.) .
• Europska unija također se smatra učinkovitom u obrani demokracije u većini ispitanih zemalja, uz nagli porast u usporedbi s 2023. u Poljskoj (45% u 2024., +20 postotna boda), Švedskoj (47% u 2024., +10 postotna boda) i Francuska (32% u 2024., +12 postotna boda).

Jaz između građana i elita nastavlja se produbljivati

• Građani osjećaju značajan jaz između sebe i svojih političkih lidera, s uvjerenjem da demokratski sustav uglavnom pogoduje ekonomskim i političkim elitama na njihovu štetu. Taj je osjećaj posebno izražen u Francuskoj (57%), Italiji (60%) i Hrvatskoj (77%), gdje ga stanovništvo snažno dijeli.

Raznolikost u građanskom angažmanu s demokracijom i rastuća želja za radikalnim reformama

• U nekoliko zemalja većina građana izražava jasnu želju za radikalnom transformacijom političkog sustava, kao u Hrvatskoj (70%), Poljskoj (63%), Francuskoj (56%) i Italiji (56%). Nasuprot tome, mišljenja su podijeljenija u Sjedinjenim Državama, Španjolskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, gdje značajan dio stanovništva preferira postupne ili ograničene institucionalne reforme.
• Dok građani izražavaju određeni skepticizam prema funkcioniranju demokracije, ostaju aktivni na političkoj i društvenoj razini, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. U svim zemljama značajan udio stanovništva osim glasovanja bavi se i drugim aktivnostima, kao što su:
  • Potpisivati peticije (prosječno 31,6%)
  • Bojkot proizvoda (27,9% u prosjeku)
  • Izražavanje političkih stavova na društvenim mrežama (u prosjeku 16,5%)
  • Sudjelovanje u demonstracijama (prosječno 10,3%)

Europljani su uglavnom za Uniju, ali pozivaju na promjenu njezina funkcioniranja

• U zemljama Europske unije koje su sudjelovale u istraživanju, EU se općenito percipira pozitivno. Taj je osjećaj posebno jak u Poljskoj i Švedskoj, gdje više od polovice građana ima povoljna mišljenja.
• Iako su mišljenja o Europskoj uniji općenito povoljna, značajan dio građana smatra da ona treba preispitati način na koji funkcionira. U prosjeku to mišljenje dijeli gotovo 46 posto ispitanih, a prednjače Talijani s 53 posto, a slijede ih Francuzi s 49 posto. Taj se osjećaj snažno dijeli u svim ispitanim zemljama. Istodobno, samo mali dio građana čvrsto se protivi Europskoj uniji, čak i kada bi ona u budućnosti promijenila način na koji funkcionira.

O anketi

Istraživanje provedeno od 13. do 27. rujna 2024. pomoću KnowledgePanela®, Ipsosovog panela  u Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Sjedinjenim Državama.

Istraživanje se temeljilo na nacionalno reprezentativnim uzorku osoba u dobi od 18 i više godina. Provedeno je na službenom jeziku svake europske zemlje i na engleskom u Sjedinjenim Državama.