Globalne perspektive o stanju demokracije: Lažne vijesti, manjak odgovornosti, ekstremizam i korupcija – glavne prijetnje demokraciji u Europi i SAD-u
Široko rasprostranjeno nezadovoljstvo, no trajna podrška:
Istraživanje ukazuje na sveprisutan osjećaj nezadovoljstva praktičnim funkcioniranjem demokracije u mnogim zemljama. Oko polovice ili više ispitanika u Španjolskoj, UK-u, Italiji, Francuskoj, Hrvatskoj i SAD-u izražava nezadovoljstvo načinom na koji demokracija funkcionira u njihovoj zemlji. Posebno su negativni pogledi u Francuskoj (19% zadovoljnih), gdje je zadovoljstvo palo za 6 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu, te u Nizozemskoj (36% zadovoljnih), gdje je zabilježen pad od 12 postotnih bodova. Hrvatska je među zemljama s najnižim zadovoljstvom, sa samo 18% zadovoljnih. Švedska je jedina zemlja u kojoj je većina (65%) zadovoljna funkcioniranjem demokracije.

Percepcija pogoršanja stanja demokracije je široko rasprostranjena; u svim zemljama osim Poljske, više ljudi smatra da se demokracija pogoršala u odnosu na prije pet godina nego što se poboljšala. U Hrvatskoj 44% građana smatra da je demokracija danas lošija, dok 16% misli da je bolja.
Unatoč tom nezadovoljstvu i zabrinutosti, temeljna podrška demokratskim načelima ostaje snažna. Većina u gotovo svim zemljama vjeruje da je demokracija ključna za društvo i da je treba očuvati. Međutim, u Hrvatskoj je potpora demokraciji češće uvjetovana time donosi li dobru kvalitetu života (51% ispitanika), za razliku od bezuvjetne podrške.
Ključne prijetnje i erozija povjerenja:
Građani su itekako svjesni izazova s kojima se demokracija suočava. Širenje dezinformacija i "lažnih vijesti" identificirano je kao glavna prijetnja u nekoliko sjevernoeuropskih zemalja, dok je korupcija primarna briga u južnoj Europi i Sjedinjenim Državama. U Hrvatskoj je korupcija percipirana kao najveća prijetnja (80%), što je najviši postotak među svim promatranim zemljama.
Ove zabrinutosti doprinose široko rasprostranjenoj percepciji "namještenog sustava" gdje se gospodarstvo smatra naklonjenim bogatima i moćnima, a vjeruje se da lideri daju prednost specifičnim interesima nad općim dobrom. Povjerenje u institucije je nisko; samo manjina građana u većini zemalja vjeruje da njihove vlade ili međunarodne organizacije učinkovito štite demokraciju. U Hrvatskoj samo 23% građana smatra da ih nacionalna vlada dobro predstavlja, što je među najnižim razinama, dok je osjećaj zastupljenosti na lokalnoj i regionalnoj razini također nizak.

Potreba za promjenama i unaprjeđenjem upravljanja:
Rezultati istraživanja ukazuju na globalnu želju za promjenama. U mnogim zemljama postoji snažna podrška radikalnim transformacijama za poboljšanje postojećeg političkog sustava. Građani ne samo da identificiraju probleme; oni također predlažu rješenja. Glavni prioriteti za jačanje demokracije uključuju provedbu strožih zakona protiv korupcije i osiguravanje njihove učinkovite provedbe (u Hrvatskoj 78%), zaštitu neovisnosti pravosudnih sustava (u Hrvatskoj 61%) i poboljšanje građanskog obrazovanja u školama (u Hrvatskoj 47%).
Također postoji značajan poziv na veću regulaciju društvenih medija za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija, uz povećanu transparentnost u političkim donacijama. Nadalje, mnogi građani izražavaju želju za izravnijim prilikama za utjecaj na političke odluke, kao što su referendumi i građanske skupštine (u Hrvatskoj 56%), naglašavajući težnju za participativnijim upravljanjem.
Zaključak:
Ipsos KnowledgePanel® "Praćenje stanja demokracije" naglašava kritičan trenutak za demokratske sustave globalno. Iako su izazovi poput nezadovoljstva, nepovjerenja i novih prijetnji očiti, jednako je tako prisutno i vjerovanje u demokratske ideale te jasan zahtjev za reformama koje potiču veću pravednost, odgovornost i sudjelovanje građana. Ovi uvidi su korisni za razumijevanje promjena u javnom mnijenju i za razvoj strategija usmjerenih na jačanje demokratske otpornosti.